Najčešća pitanja i odgovori.
U zavisnosti od stanja desni i zuba. Ako imate određenih problema onda treba da idete na preglede po savjetu stomatologa, ako su vam zubi zdravi onda na svakih 6-12 mjeseci.
Četkice sa tankim sintetičkim vlaknima sa oznakom SOFT ili MEDIUM, da možete prići zubima sa svih strana.
Jednako je bitno kao i pranje zuba četkicom. Većina karijesa (zubnih kvarova) se javljaju upravo između zuba, a to su teško dostupna mjesta za četkicu. Čisćenjem koncem uklanjamo zaostalu hranu, naslage i bakterije između zuba, a dodirne površine zuba činimo manje lepljivim.
Uklanjanje kamenca nije štetno po zube ni u kom smislu, a potrebno ga je ukloniti ukoliko je došlo do taloženja. Kamenac oko vrata zuba potiskuje gingivu, izaziva njeno zapaljenje i smanjuje mogućnost oralne higijene.
Zubne krunice mogu biti sa metalnom ili bezmetalnom osnovom što skraćeno predstavljamo kao metalokeramičke i bezmetalne krunice. S obzirom na intezivno inoviranje materijala za izradu bezmetalnih krunica postoji puno izbora u njihovoj kombinaciji i postizanju prirodnog izgleda krunice. Osnovne razlike metalokeramičke i bezmetalne krunice su u transmisiji/transluscenciji svetlosti, korozoja/postojanost u vlažnoj sredini kao i prijemčivost na bakterijski plak odnosno zubne naslage.
Skidanje kamenca ne oštećuje zube. Uklanjaju se samo čvrste naslage(zubni kamenac) a zubi prilikom intervencije mogu biti blago osjetljivi na hladno (kao kada se pije hladan sol,voda) i u tom slučaju se može raditi uz pomoć lokalne anestezije.
Za umnjak kažemo da je impaktiran kada ne postoji nikakva verovatnoća da će nići. Neophodno je takav zub ukloniti hirurškim putem i prije nego što počne da pravi tegobe. Tegobe koje se mogu očekivati od strane impaktiranog umnjaka su: oštećenje korena susjednog zuba, bol, stvaranje džepova i infekcije u kosti, glavobolje.
To je najčešća dilema kod roditelja djece, da li da se popravlja ako će već ispasti. Odgovor na to pitanje se daje na konkretnom slučaju u zavisnosti koliko je zub zahvaćen karijesom, uzrasta djeteta i hronološkog faktora, odnosno da li je zub u periodu fiziološke smjene.
Svi moramo biti svjesni da je bol SUBJEKTIVNI osjećaj i da je REAKCIJA na bol INDIVIDUALNA.
Reakcija djeteta na rad bilo da se radi uz aplikaciju lokalnog infiltativnog anestetika ili bez je najčešće rezultat više faktora: uzrasta djeteta, (ne)pripremljenosti za intervenciju i prisustva upalnog procesa u zubnoj pulpi. Djeci je nepoznat osjećaj utrnutosti, a jedna od komplikacija koja može biti izuzetno neprijatna je ugriz utrnutog dijela usne ili jezika.
U poslednje vreme možemo naići na članke na internetu ili u medijima o navodnoj štetnosti fluora. Ono što je dokazano je da je uvođenjem fluora u svakodnu praksu preko pasti za zube dovelo do naglog smanjenja broja karioznih zuba. Poznat je efekat fluora na proces remineralizacije zubne gleđi i pozitivan efekat u prevenciji karijesa.
Brušenje zuba se radi u lokalnoj anesteziji kako bi smanjili bolne nadrazaje koji se javljaju prilikom intervencije. Na obrušeni zub se postavlja privremena krunica koja će smanjiti osetljivost u narednim danima i zaštititi zub do postavljanja trajne krunice.
Vađenje živca se radi nakon davanja anestezije tako da ne bi trebalo da dođe do bolne osetljivosti.
Međutim, u nekim stanjima izrazite upale pulpe se desi da anestezija nije dovoljna odnosno pacijent oseća bol.
Dva puta godišnje je preporuka za profesionalno čišćenje zuba (uklanjanje kamenca čvrstih i mekih naslaga sa zuba nakon čega se zubi poliraju profilaktičkim pastama).
Antibiotici se preporučuju nakon vađenja zuba ukoliko je zub bio pod upalom. Često se zub vadi bez obzira na otok i bol da bi se tegobe povukle ali tada propisujemo i antibiotik da bi se izlečilo meko tkivo i kost od infekcije.